U okviru InAMath projekta planira se provesti istraživanje stavova o matematici i nastavi matematike. Anketa će se provesti među učenicima, njihovim roditeljima i učiteljima u školama koje su partneri ili pridruženi partneri u ovom projektu.
Dio rezultata ovog istraživanja bit će uspoređen s rezultatima TIMSS -a (Trends in International Mathematics and Science Study), pa smo napravili kratku analizu rezultata TIMSS -a u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.
REZULTATI:
BOSNA I HERCEGOVINA
TIMSS istraživanje u Bosni i Hercegovini priprema i provodi Agencija za Predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u suradnji s obrazovnim tijelima. BiH je dva puta sudjelovala u istraživanju TIMSS -a, no nažalost ne kontinuirano. Po prvi put, u 2007. rezultati su pokazali da su postignuća učenika iz BiH ispod međunarodnog prosjeka, tj. samo 10% ispitanih učenika pokazalo je sposobnost primjene matematičkih vještina u rješavanju konkretnih problema, a 14% u području prirodnih znanosti. Drugo istraživanje TIMSS -a u BiH provedeno je u proljeće 2019. na uzorku od oko 6.000 učenika četvrtih razreda u 178 osnovnih škola u cijeloj zemlji. Istraživanje PISA 2018 pokazalo je nisku razinu učeničkih postignuća i funkcionalne pismenosti učenika u BiH. Preporuke ovog istraživanja distribuirane su svim razinama obrazovnih vlasti u zemlji, a neki su čak i poduzeli konkretne korake vezane za reformu kurikuluma i poboljšanje kvalitete obrazovanja. Nažalost, aktivnosti su usporene ili potpuno zaustavljene zbog pandemije. Istraživanje u Bosni i Hercegovini provedeno je na uzorku od 5628 učenika četvrtih razreda osnovnih škola u 178 osnovnih škola i 336 razreda. Slično prethodnim istraživanjima, i ovoga puta rezultati pokazuju da su postignuća učenika iz Bosne i Hercegovine ispod prosjeka. Učenici četvrtog razreda u BiH osvojili su 452 boda na testu iz matematike i 459 bodova na testu iz prirode. Postignuća u oba testa pozicioniralo je BiH ispod prosjeka TIMSS skale koja iznosi 500 bodova, a razlika u odnosu na prosjek je statistički značajna.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE:
• Niski uspjesi učenika četvrtih razreda. Postignuće koje su učenici četvrtog razreda iz BiH postigli na međunarodnom istraživanju TIMSS 2019, u kojem je BiH po prvi puta sudjelovala na ovoj razini obrazovanja, nije zadovoljavajuće. Prosječni bodovi iz oba područja su na niskoj referentnoj razini. Među zemljama u regiji BiH je među posljednjima, s time da su prosječna postignuća u prirodnim znanostima ponešto bolja od onih u matematici. Prosječni rezultati u BiH su znatno niži od prosječnih rezultata azijskih i europskih zemalja koje postižu najbolje rezultate.
• Doprinos pohađanju predškolskog odgoja. Svaka godine predškolskog odgoja doprinosi postignućima na kraju četvrtog razreda. Preporuča se povećati obuhvat predškolskog odgoja i obrazovanja u ranoj dobi, s posebnim naglaskom na starost od tri godine. S obzirom da je, kvalitativno rečeno, program vrtića različit od programa jaslica, možemo zaključiti da je duljina boravka u vrtiću značajan faktor za postignuća u matematici i prirodnim znanostima.
• Kvaliteta nastavnog i nenastavnog osoblja. Iako godine radnog iskustva nisu važne, za učitelje četvrtih razreda razredne nastave one ipak jesu značajan faktor u postignućima učenika. Uočljivo je da učenici nastavnika s najmanje iskustva, 5 godina ili manje, imaju najgora postignuća. Učitelji trebaju mnogo veću podršku nego što je imaju. Važno je da s učiteljskih fakulteta odlaze mnogo jači, da se programi tih fakulteta moderniziraju, da prate promjene u pedagoško–metodološkim aspektima rada nastavnika itd.
• Doprinos pozitivnog uvjerenja. Pozitivno vjerovanje u matematiku i znanost doprinosi postignućima učenika četvrtih razreda u BiH. Ta uvjerenja trebaju nastaviti biti građena i kod sljedećih generacija učenika kako ne bi bile izgubljene ili smanjene tijekom viših razina obrazovanja.
• Promjene u kurikulumu prema nastavnom planu i programu na temelju ishoda učenja. Potrebne su promjene u nastavnim planovima i programima matematike i znanosti, koje bi se trebale temeljiti na Zajedničkom temeljnom kurikulumu definiranom prema ishodima učenja, koji je Agencija razvila za Predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, s posebnim naglaskom na matematiku i predmete iz prirodnih znanosti. Potrebno je postupno uvoditi primjere zadataka koji se koriste u TIMSS istraživanju, a paralelno je potrebno educirati učitelje o tome kako pripremiti takve zadatke, itd.
HRVATSKA
Ovo je bio treći ciklus istraživanja TiMMS -a u Hrvatskoj. 3785 učenika 4. razreda sudjelovalo je zajedno sa 263 učitelja i 153 ravnatelja škola. Gledajući dugoročne i kratkoročne trendove, rezultati su pokazali poboljšanje u postignuću prosječnog učenika općenito. Isto se odnosi i na hrvatske učenike.
Učenici u Hrvatskoj osvojili su 509 bodova (iznadprosječan rezultat) iz matematike i zauzeli 34. mjesto. To je veliko poboljšanje s obzirom na rezultate iz 2011. godine kada su učenici osvojili 409 bodova (rezultat ispod prosjeka). U matematici, dječaci u prosjeku rješavaju test s 10 bodova više od djevojčica. U prirodnim znanostima, učenici su postigli 534 boda čime su postavljeni na 20. mjesto. U prirodnim znanostima, razlika u postignućima između dječaka i djevojčica se gotovo i ne vidi.
Gledajući ukupne rezultate, u Hrvatskoj 95% učenika ima osnovno znanje iz matematike i 98% učenika iz prirodnih znanosti, što je više od prosjeka rezultata TIMMS istraživanja. Srednju razinu iz matematike postiže 70% učenika, a iz prirodnih znanosti 80% učenika. Oko 28% učenika je na višoj razini iz matematike i 34% učenika iz prirodnih znanosti. Samo 4% učenika dostiže napredni stupanj iz matematike i prirodnih znanosti.
Istraživanje je pokazalo nekoliko drugih korelacija, poput pozitivnog utjecaja ranog početka obrazovanja na akademska postignuća (kroz predškolske programe). Također, istaknuto je da učenici iz obitelji s boljim društvenim i ekonomskim statusom postižu statistički bolje rezultate. Konačno, pokazalo je da učenikov interes za predmet također utječe na konačni rezultat. Također se spominje da se dio sadržaja u istraživanju TIMMS -a ne obrađuje prema novom kurikulumu što neke rezultate čini još značajnijima.
SLOVENIJA
U Sloveniji je TIMSS testiranje provedeno na uzorku od 4.800 učenika 4. razreda i 4.600 učenika 8. razreda 2015. godine. Slovenija je sudjelovala na svakom TIMSS -u od 1995. do 2015. No, ipak neće sudjelovati u istraživanju 2019., zbog čega su predstavljeni matematički uspjesi učenika iz 2015. godine.
Slovenski učenici osmih razreda bili su na 12. mjestu sa samo 9 zemalja s boljim rezultatom, što je svrstalo Sloveniju u prvu trećinu zemalja sudionica. Time je Slovenija postigla svoje dugoročne obrazovne ciljeve. Uspjeh učenika četvrtih razreda u matematici bio je značajno poboljšan u odnosu na 2011. godinu, dostigavši 25. mjesto i središnju točku ljestvice TIMSS. Jedan od glavnih razloga za ovo poboljšanje je uvođenje reformiranih nastavnih programa, što je bila jedna od velikih promjena u matematičkom i prirodoslovnom obrazovanju od 2011.
Sva postignuća značajno su se povećala od 2011. Trend porasta u rezultatima iz matematike u slovenskim osnovnim školama rezultat je stalnog poboljšanja tijekom vremena bez ikakvog pada performansi, te on ne pokazuje značajne razlike među spolovima. U osnovnoj školi ima poboljšana u svim sadržajnim i kognitivnim domenama, uključujući domenu zaključivanja. Poboljšanje je primijećeno i kod jačih i kod slabijih učenika. Slovenija je jedna od rijetkih zemalja gdje je povećan udio učenika koji dosežu niska, srednja, visoka i napredna matematička postignuća.
Iako su postignuća učenika relativno visoka, njihovi stavovi prema učenju matematike i znanosti su negativni i ukazuju na dosljedan trend pada. U 2015. učenici su pokazali manje povjerenje i više negativnih stavova pri učenju matematike i prirodoslovlja u odnosu na 2011. U usporedbi s drugim zemljama, ravnatelji i učitelji smatraju da škole u Sloveniji ne stavljaju toliko naglasak na akademski uspjeh; roditelji ne cijene matematiku i prirodne znanosti i, slično kao i ravnatelji, prepoznaju ograničeno znanje učenika pri ulasku u školu, a studenti i učenici prijavljuju slabiji osjećaj pripadnosti svojim školama i ne cijene znanje jednako snažno kao i njihovi vršnjaci u drugim zemljama.
Obrazovno istraživački institut (Pedagoški inštitut), TIMSS 2015
SRBIJA
Institut za istraživanje obrazovanja iz Beograda proveo je ovo istraživanje do sada 5 puta, 2003., 2007., 2011., 2015. i 2019. godine. Izvješće o istraživanju TIMSS -a iz 2015. javno je dostupno na web stranici Ministarstva obrazovanja Republike Srbije. U 2015. godini učenici 4. razreda u Srbiji postigli su 518 bodova na testu iz matematike, a 525 bodova na ispitu iz prirodnih znanosti. Bodovi dobiveni na oba testa stavili su ih malo iznad prosjeka na TIMSS ljestvici (prosjek na ljestvici za matematiku i prirodne znanosti je 500)
Što se tiče matematike, Srbija je ravnopravna sa mnogim zemljama koje su više socio-ekonomski razvijene od nje, poput Kanade, Australije, Švedske, Slovenije, Njemačke i Češke. Što se tiče prirodnih znanosti, srpski studenti su ravnopravni sa studentima iz Italije, Nizozemske, Španjolske, Sjeverne Irske, Australije, Danske, Njemačke i Kanade. Zaključak za 2015. godinu – Na globalnoj razini Srbija je bila prosječno rangirana na TIMSS ljestvici za 2015. godinu za 4. razred. Iako je Ministarstvo zadovoljno izvještajem, zaključilo je da postoji puno prostora za poboljšanja.
Rezultati TIMSS istraživanja za 2019. u Srbiji, preuzeti sa http://www.timss.org.
Učenici 4. razreda Srbije u 2019. godini postigli su 508 bodova na testu iz matematike, a 517 bodova na testu iz prirodnih znanosti. Bodovi dobiveni na oba testa stavljaju ih malo iznad prosjeka TIMSS ljestvice (prosjek ljestvice za matematiku i prirodne znanosti je 500).
Zaključak za 2019. godinu – Na globalnoj razini Srbija je bila prosječno rangirana na TIMSS ljestvici za 2019. godinu za 4. razred. U usporedbi s izvještajem iz 2015., Srbija ima silazni trend.
Reference
2. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (Bosna i Hercegovina)
3. Zavod za istraživanje obrazovanja (Slovenija)
4. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (Hrvatska)
5. Ministarstvo prosvete Republike Srbije
